Skip to main content

Šta je disleksija?

Šta je dečija afazija?

Dečija afazija je poremećaj u razvoju već započetog razvoja govornog jezika kod dece koji nastaje usled oštećenja moždanih područja odgovornim za govor i jezik u ranom detinjstvu. Ovaj poremećaj se obično javlja nakon traume glave ili drugih uzroka koji utiču na mozak, što može značajno ometati sposobnost deteta da govori, razume jezik.

Dečija afazija može biti uzrokovana različitim faktorima, uključujući:

  • Traumatske povrede glave (npr. padovi ili saobraćajne nesreće).
  • Tumori mozga i njihove posledice.
  • Neurološke infekcije (meningitis, encefalitis).
  • Genetski faktori koji mogu dovesti do neuroloških problema.
  • Kongenitalna oštećenja mozga (oštećenja koja su prisutna pri rođenju).
  • Moždani udar (ređi kod dece, ali moguć).

Učestalost:

Dečija afazija je retka, ali se procenjuje da je sve češća u poslednjim decenijama zbog napretka u lečenju i preživljavanju dece sa ozbiljnim moždanim oštećenjima. Nema tačnih podataka o učestalosti, ali se smatra da je manja od 1 na 1000 dece.

 

Vrste dečije afazije:

  • Broca afazija: Dečija Broca afazija se odlikuje teškoćama u proizvodnji govora, dok je razumevanje jezika očuvano.
  • Wernicke afazija: Dečija Wernicke afazija utiče na razumevanje govora i može dovesti do proizvodnje nesuvislih rečenica.
  • Globala afazija: Poremećaj koji utiče i na proizvodnju i razumevanje govora, obično uzrokuje ozbiljne teškoće u komunikaciji.
  • Anomijska afazija: Ova vrsta afazije se manifestuje kroz teškoće u pronalaženju pravih reči, dok su ostali jezički aspekti očuvani.

Dijagnostika dečije afazije obuhvata:

  • Neurolog: Detaljan pregled i analiza uzroka oštećenja mozga.
  • Logopedski pregled: Procena govora i jezika kroz testove za razumevanje i izgovor.
  • Neuroimaging (MRI, CT): Slikovne tehnike za identifikovanje oštećenja na mozgu.
  • Slušni testovi: Da bi se isključili problemi sa sluhom kao uzrokom poteškoća u govoru.

Tretman dečije afazije obuhvata:

  • Logopedska terapija: Terapija koja se fokusira na poboljšanje govora, razumevanja jezika, čitanja i pisanja kroz specifične vežbe.
  • Terapija govorne motorike: Vežbe za poboljšanje fizičke sposobnosti artikulacije.
  • Porodična podrška i edukacija: Učenje strategija za komunikaciju i stimulaciju razvoja jezika kod deteta.
  • Kognitivna terapija: Pomaganje detetu da razvije druge kognitivne veštine koje mogu biti oštećene zbog afazije.

Važnost blagovremenog početka tretmana!

Rano prepoznavanje i početak tretmana su ključni za uspešan oporavak i razvoj jezika. Što se ranije počne sa terapijom, to su veće šanse da će dete napredovati i da će se smanjiti dugoročne posledice afazije. Brza intervencija može poboljšati komunikacijske sposobnosti i doprineti većoj samostalnosti deteta.

Rosenbek, J. C., & LaPointe, L. L. (2002). Aphasia and Language: Theory and Practice. Delmar Cengage Learning.

Kertesz, A. (2006). The Western Aphasia Battery-Revised. Pearson.

Bishop, D. V. M. (2014). Clinical Assessments of Speech and Language. Cambridge University Press.

Dale, P. S., & Crain-Thoreson, C. (2016). Child Language and Child Development. Springer.

Goral, M., & Kempler, D. (2008). Aphasia and Neurogenesis. Springer.

Svi tekstovi objavljeni na ovoj veb stranici vlasništvo su Logopedskog centra Higia logos. Neovlašćeno preuzimanje, reprodukovanje ili distribucija sadržaja u celini ili delimično, bez prethodne pisane saglasnosti Logopedskog centra Higia logos i jasnog navođenja izvora logoped.org.rs, strogo su zabranjeni. Kršenje ovih pravila povlači zakonske posledice.