Afazija
Šta je afazija?
Afazija je poremećaj jezika koji nastaje zbog oštećenja moždanih područja odgovornih za proizvodnju ili razumevanje govora. Afazija utiče na sposobnost govora, čitanja, pisanja i razumevanja jezika. Obično se javlja nakon moždanog udara, traume glave, ili drugih oštećenja mozga.
Najčešći uzroci afazije uključuju:
- Moždani udar (najčešći uzrok).
- Traumatske povrede mozga.
- Tumori mozga.
- Neurodegenerativne bolesti (kao što je Alzheimerova bolest).
- Infeccije ili upale mozga (meningitis, encefalitis).
Učestalost:
Afazija je relativno česta, sa procenama da je oko 1 na 250 ljudi pogođeno afazijom. Uglavnom pogađa odrasle osobe, najčešće starije od 60 godina, kao posledica moždanog udara.
Vrste afazije:
- Broca afazija (motorna afazija): Osoba ima teškoće u proizvodnji govora, ali razumije govor. Govor je spor, sa greškama u sintaksi.
- Wernicke afazija (senzorna afazija): Osoba ima teškoće u razumevanju govora i može proizvesti govorne fraze koje nemaju smisla.
- Globala afazija: Kombinacija motornih i senzorskih teškoća, gde osoba ne može ni govoriti ni razumeti jezik.
- Anomijska afazija: Osoba ima teškoće u pronalaženju pravih reči, ali je govor razumljiv i tečan.
- Konduktivna afazija: Osoba ima poteškoće u ponovnom izgovaranju reči koje je čula.

Afazija se dijagnostikuje uz pomoć:
- Neurolog: Detaljan pregled i anamneza.
- Logopedski pregled: Procena govora, razumevanja, čitanja i pisanja.
- Neuroimaging (CT, MRI): Da bi se utvrdilo oštećenje u mozgu koje uzrokuje afaziju.
- Neuropsihološki testovi: Da bi se procenila kognitivna funkcija.
Tretman afazije uključuje:
- Logopedska terapija: Najvažniji tretman, koji uključuje vežbe za poboljšanje proizvodnje govora, razumevanja jezika, čitanja i pisanja. Vežbe za komunikaciju: Korišćenje vizuelnih pomagala, gestova i tehnologije kako bi se olakšala komunikacija.
- Kognitivna terapija: Terapija koja se fokusira na poboljšanje opštih kognitivnih sposobnosti, uključujući pažnju i pamćenje.
- Farmakološki tretman: U nekim slučajevima, lekovi se mogu koristiti za poboljšanje kognitivnih funkcija ili za smanjenje simptoma koji prate afaziju.
Važnost blagovremenog početka tretmana!
Blagovremeni početak tretmana je ključan za poboljšanje jezika i komunikacijskih sposobnosti. Rano lečenje može pomoći u vraćanju funkcionalnosti govora i smanjenju dugoročnih posledica afazije, što je od esencijalnog značaja za kvalitet života pacijenta.
Goodglass, H., & Kaplan, E. (1983). The Assessment of Aphasia and Related Disorders. Lea & Febiger.
Basso, A. (2003). Neurolinguistic Approaches to Aphasia. Springer.
Hickok, G., & Poeppel, D. (2007). The cortical organization of speech processing. Nature Reviews Neuroscience, 8(5), 393-402.
Kertesz, A. (2006). The Western Aphasia Battery-Revised. Pearson.
Sarno, M. T. (1998). Aphasia: A Clinical Perspective. Elsevier.