Skip to main content

Afazija

Šta je afazija?

Afazija je poremećaj jezika koji nastaje zbog oštećenja moždanih područja odgovornih za proizvodnju ili razumevanje govora. Afazija utiče na sposobnost govora, čitanja, pisanja i razumevanja jezika. Obično se javlja nakon moždanog udara, traume glave, ili drugih oštećenja mozga.

Najčešći uzroci afazije uključuju:

  • Moždani udar (najčešći uzrok).
  • Traumatske povrede mozga.
  • Tumori mozga.
  • Neurodegenerativne bolesti (kao što je Alzheimerova bolest).
  • Infeccije ili upale mozga (meningitis, encefalitis). 

Učestalost:

Afazija je relativno česta, sa procenama da je oko 1 na 250 ljudi pogođeno afazijom. Uglavnom pogađa odrasle osobe, najčešće starije od 60 godina, kao posledica moždanog udara.

Vrste afazije:

  • Broca afazija (motorna afazija): Osoba ima teškoće u proizvodnji govora, ali razumije govor. Govor je spor, sa greškama u sintaksi.
  • Wernicke afazija (senzorna afazija): Osoba ima teškoće u razumevanju govora i može proizvesti govorne fraze koje nemaju smisla.
  • Globala afazija: Kombinacija motornih i senzorskih teškoća, gde osoba ne može ni govoriti ni razumeti jezik.
  • Anomijska afazija: Osoba ima teškoće u pronalaženju pravih reči, ali je govor razumljiv i tečan.
  • Konduktivna afazija: Osoba ima poteškoće u ponovnom izgovaranju reči koje je čula.

Afazija se dijagnostikuje uz pomoć:

  • Neurolog: Detaljan pregled i anamneza.
  • Logopedski pregled: Procena govora, razumevanja, čitanja i pisanja.
  • Neuroimaging (CT, MRI): Da bi se utvrdilo oštećenje u mozgu koje uzrokuje afaziju.
  • Neuropsihološki testovi: Da bi se procenila kognitivna funkcija.

Tretman afazije uključuje:

  • Logopedska terapija: Najvažniji tretman, koji uključuje vežbe za poboljšanje proizvodnje govora, razumevanja jezika, čitanja i pisanja. Vežbe za komunikaciju: Korišćenje vizuelnih pomagala, gestova i tehnologije kako bi se olakšala komunikacija.
  • Kognitivna terapija: Terapija koja se fokusira na poboljšanje opštih kognitivnih sposobnosti, uključujući pažnju i pamćenje.
  • Farmakološki tretman: U nekim slučajevima, lekovi se mogu koristiti za poboljšanje kognitivnih funkcija ili za smanjenje simptoma koji prate afaziju.

Važnost blagovremenog početka tretmana!

Blagovremeni početak tretmana je ključan za poboljšanje jezika i komunikacijskih sposobnosti. Rano lečenje može pomoći u vraćanju funkcionalnosti govora i smanjenju dugoročnih posledica afazije, što je od esencijalnog značaja za kvalitet života pacijenta.

Goodglass, H., & Kaplan, E. (1983). The Assessment of Aphasia and Related Disorders. Lea & Febiger.

Basso, A. (2003). Neurolinguistic Approaches to Aphasia. Springer.

Hickok, G., & Poeppel, D. (2007). The cortical organization of speech processing. Nature Reviews Neuroscience, 8(5), 393-402.

Kertesz, A. (2006). The Western Aphasia Battery-Revised. Pearson.

Sarno, M. T. (1998). Aphasia: A Clinical Perspective. Elsevier.

Svi tekstovi objavljeni na ovoj veb stranici vlasništvo su Logopedskog centra Higia logos. Neovlašćeno preuzimanje, reprodukovanje ili distribucija sadržaja u celini ili delimično, bez prethodne pisane saglasnosti Logopedskog centra Higia logos i jasnog navođenja izvora logoped.org.rs, strogo su zabranjeni. Kršenje ovih pravila povlači zakonske posledice.