Štampa

LEPO IZGOVORENA REČ SVA VRATA OTVARA

Čim novorođenče stigne u kuću, roditelji ga obasipaju ljubavlju i nežno mu se obraćaju, stimulišući i podstičući njegov razvoj. Ono se prvo osmehuje, pa grleno smeje, guče, brblja... a roditelji uzvraćaju slično, podražavajući bebino glasa­nje. U razvoju komunikativnih sposobnosti deteta vrlo je značajna uvremenjenost odgovora roditelja na signale deteta i sposobnost majke da pročita poruku u signalima deteta. Ovako za Baby planetu počinje priču o važnom aspektu dečjeg razvoja - razvoju govora, logoped Tanja Lukovac, iz logopedskog centra Higia logos


kazi aaa-1

    Odrasli se, posebno majke, specifično obraćaju deci, “majčinskim govorom” - pojednostavljeno, vodeći računa da je njihov govor lako prepoznatljiv i razumljiv - naglašava Tanja Lukovac. Roditelji prvi primete svaku nepravilnost ili odstupanje u razvoju deteta, naročito u govorno-jezičkom razvoju, jer se to najpre čuje i zapazi. Ali od trenutka otkrivanja do uspostavljanja dijagnoze o razvojnom odstupanju nekada protekne prilično vremena, upozorava naša sa-govornica. Roditelji često dobiju „savete“ da je dete malo i da sače­kaju dok ne napuni određeni broj godina (neretko i četiri-pet), pa da se tek onda jave stručnjaku.

 

Odstupanje u govornom razvoju

Ukoliko je u prvih deset meseci dete nezainteresovano za zvuk i govor, izostaje imitiranje glasova i gukanje, trebalo bi posumnjati na odstupanje u razvoju i obratiti se stručnjaku da bi se što pre utvrdio uzrok, a potom u skladu sa tim stimulisao dalji jezički razvoj. Ako se vaše dete u uzrastu od 18 meseci ne odaziva na ime, ne razume najjednostavnije naloge (daj lutku, pokaži loptu...), nema nijednu reč u funkciji i ne reprodukuje zvuke iz prirode, ne pokazuje kažiprstom, ne zna da pokaže gde mu je oko, nos i usta, treba posumnjati na odstupanje u razvoju.

    Ukoliko u toku govorno-jezičkog razvoja postoji značajno kašnjenje u bilo kom navedenom parametru: ograničen rečnik, nezrele rečenične strukture, greške u sintaksi, smetnje u prepričavanju, smetnje u izgovoru pojedinih glasova, siromaštvo značenjskih aspekata jezika, odsustvo komunikativne usmerenosti ka drugoj deci, trebalo bi takođe potražiti stručno mišljenje logopeda, koji će znati kako da pomogne ili možda da uputi kod stručnjaka drugih profila.

 


- Razvojne probleme nije uvek jednostavno prepoznati, a kritični periodi za usvajanje određenih govorno-jezičkih obrazaca prolaze i mnogo je teže nadoknaditi ih u kasnijem uzrastu - ističe Tanja Lu-kovac. - Ako se neki segmenti govorno-jezičkog razvoja ne pojave u određenom periodu, uvek više ili manje dolazi do disharmoničnog razvoja, a dete počinje da pati, samim tim je i njegov razvoj ometen. Dete ne ume da se pravilno i adekvatno izrazi, često je nezadovoljno i ulazi u hiperaktivnost, poremećaj ponašanja... Razumevanje govora normalno se razvija nekoliko meseci pre spo­sobnosti govorenja, a kašnjenje u govoru (ograničen rečnik, nezrele rečenične strukture, greške u sintaksi, smetnje u prepričavanju ili u izgovoru pojedinih glasova...) može biti individualna razvojna karak­teristika ali i govorni poremećaj.

- Kašnjenje u razvoju govora kao individualna razvojna karakteristi­ka nije značajno, jer je zadržan normalni razvojni red i nema drugih poremećaja, a u porodici obično postoje osobe koje su imale slični govorni razvoj - pojašnjava naša sagovornica. - Kašnjenje u razvoju govora kao govorni poremećaj većeg je stepena, poremećen je ra­zvojni red, a mogu da se jave i drugi udruženi poremećaji. Zato je jako važno da se roditelji pravovremeno obrate logopedu, koji će posmatranjem i testiranjem odagnati ili potvrditi njihove sumnje i pružiti stručnu pomoć u otklanjanju tih poremećaja.

Govorni razvoj

- Krajem prvog meseca - dete obraća pažnju na zvuk

- Od dva do pet meseci - reaguje na iznenadne šumove i obraća pažnju na govor. Tada već počinje i prva vokalizacija, guče.

- Sa šest do osam meseci - dete se već glasno smeje u funkciji komu­nikacije. Javljaju se i prvi odvojeni slogovi (ta-ta-ta).

-  Sa devet meseci - dete razume zabrane „no-no“, razume i odaziva se na svoje ime, sluša, imitira i „uvežbava“ zvuke svoje okoline i sve više nerazumljivo brblja.

-  Pred kraj prve godine života - počinju varijacije u melodiji, ritmu i tonu glasa i tada svesno upotrebljava prvu reč, iako je mnogo ranije razumelo šta mu majka govori.

-  Sa navršenom godinom zna tri do pet reči sa značenjem.

-  Sa 12-17 meseci razume jednostavna pitanja, na zahtev pokazuje svoj nos, oko, uvo. Upotrebljava frazu od dve reči.

-  Sa 18-23 meseca izgovara jednostavne fraze i proste rečenice i zna odgovore na jednostavna pitanja.

-  Na kraju druge godine u svom rečniku ima oko 300 reči.

-  Posle druge godine života dalji tok razvoja zavisiće od prirodnih sposobnosti deteta, ali i od uticaja sredine u kojoj živi.

-  Od druge do četvrte godine ovladava tehnikom govora i pažnju usmerava na značenje reči i rečenicu. Ulazi u fazu potpune rečenice, a rečnik deteta se kreće od 500-1.000 reči.

-  Na uzrastu od 4-5 godina ulazi u fazu „radoznalosti“, kada inten­zivno razvija saznanje o svetu koji ga okružuje koristeći se u velikoj meri jezikom.

-  Nakon pete godine počinju se usvajati određeni aspekti jezika, kao što je razumevanje metafora, šala i zagonetki, kao i intenzivan razvoj naracije.

-  Period „stvaralaštva u jeziku“ nastaje nešto pre polaska u školu. To­kom razvoja rečnik deteta će sve više ličiti na rečnik odraslih. Bogaće­nje novim značenjima trajaće čitavog života.


Kako da se roditelji ponašaju?

Ako deca ne izgovaraju neke glasove, nenametljivo skretanje pažnje odraslih na određeni glas deluje autokorektivno na dečiji izgovor. Autokorekcija se u tom slučaju odvija bezbolno, brzo i lako, bez intervencije sa strane. Netaktično skretanje pažnje ima suprotni efekat!

  

     tanjalukovac   

 
  Stručni saradnik:
  master def.-logoped Tanja Lukovac
  logopedski centar Higia Logos


 


 

dizajn: Mzladizajn sadržaj: Higia Logos 2010.